Šta su bolesti srčanih zalistaka?

Zalistke srca možemo zamisliti kao vrata našeg doma koja rade samo u jednom smjeru: kada krv teče iz jedne prostorije u drugu, zalistak se otvara, a kada pokušava pobjeći unazad, zatvara se i prepriječuje put. U našem srcu postoje četiri zalistka koji rade na ovaj način: mitralni, aortni, trikuspidalni i plućni zalistak. Hirurška liječenja bolesti zalistaka i metode koje primjenjujemo kod funkcionalnih insuficijencija zalistaka obradio sam i obrađivat ću u zasebnim tekstovima; u ovom tekstu objasnit ću šta se podrazumijeva pod bolešću srčanih zalistaka, koji su njeni uzroci i kako je primijetiti.

Šta se podrazumijeva pod bolešću srčanih zalistaka?

Zamislite vrata: ili su im šarke otvrdnule pa se ne mogu potpuno otvoriti i ulaz je otežan, ili se ne zatvaraju u potpunosti pa kroz otvor stalno nešto curi. I sa zalistcima srca je isto. Ako zalistak otvrdne i ne može se potpuno otvoriti, to nazivamo suženjem (stenozom); dok krv teškom mukom prolazi kroz suženi prelaz, srce mora ulagati veću silu da bi je potisnulo. Ako se listići zalistka ne mogu potpuno zatvoriti i krv bježi unazad, to nazivamo insuficijencijom (curenjem, regurgitacijom); u tom slučaju srce se nepotrebno zamara jer pokušava pumpati krv koja ide i naprijed i unazad, te se zbog zadržane krvi počinje širiti. Oba stanja mogu, ako se ne liječe, s vremenom dovesti do iscrpljivanja srčanog mišića i srčane insuficijencije.

Koji su uzroci bolesti srčanih zalistaka?

Nakupljanje kalcija vezano uz dob (degenerativno): Suženje koje se, posebno u poznijim godinama, razvija zbog nakupljanja kalcija na aortnom zalisku danas je najčešći uzrok bolesti zalistaka s kojim se srećemo. Prirođene razlike u građi: Neki se ljudi rađaju s aortnim zaliskom od dva umjesto tri listića (bikuspidalni aortni zalistak); ova građa s vremenom može stvoriti podlogu za suženje ili insuficijenciju u ranijoj dobi. Posljedica reumatske groznice: Trajno oštećenje srčanih zalistaka koje preko imunog sistema ostavljaju upale grla prebolovljene u djetinjstvu, a nedovoljno liječene; u zemljama u razvoju i dalje je važan uzrok bolesti zalistaka. Infekcija zalistka (infektivni endokarditis): Mikroorganizmi koji krvlju dospiju do srca mogu se naseliti na površinu zalistka i razoriti njegove listiće; ova slika obično brzo napreduje i zahtijeva hitnu procjenu. Funkcionalni uzroci: Stanje u kojem je sam zalistak normalan, ali se ne može potpuno zatvoriti zbog povećanja ili slabljenja srčane komore; ovu sam temu detaljno obradio u zasebnom tekstu.

Koji su simptomi? Kada treba posumnjati?

Najteža strana bolesti srčanih zalistaka jest to što mogu napredovati dugo vremena bez ikakvih simptoma; kod mnogih naših bolesnika prvi nalaz jest šum čuj stetoskopom pri rutinskom pregledu. Kako bolest napreduje, mogu se pojaviti kratkoća daha (posebno pri naporu), brzo zamaranje, lupanje srca, bol u grudima, oticanje nogu ili napadi iznenadnog gubitka svijesti. Pojava ovih simptoma može biti znak da je bolest zalistka počela utjecati i na funkciju srca i da je treba procijeniti bez gubitka vremena.

Kako vršimo skrining i postavljamo dijagnozu?

Prvi korak jest da prilikom pregleda, slušajući stetoskopom, čujemo šum; međutim, svaki šum ne znači bolest, pa zato svakom bolesniku kod kojeg posumnjamo radimo ehokardiografiju (prikaz srca ultrazvukom). Ovaj pregled jasno nam pokazuje koliko se zalistak otvara i zatvara, ima li curenja i kakva je opća funkcija srca. Ehokardiografiju u svrhu skrininga posebno preporučujemo sljedećim grupama: onima kod kojih je pri pregledu nađen šum, onima u čijoj porodici ima prirođene bolesti zalistaka (npr. bikuspidalni aortni zalistak) ili iznenadne smrti u mladoj dobi, onima koji su u djetinjstvu prebolovljeli reumatsku groznicu i onima sa neobjašnjivom kratkoćom daha ili lupanjem srca.

Često postavljana pitanja

Znači li šum na srcu uvijek bolest zalistka? Ne. Neki šumovi su bezopasni (nevin šum) i ne zahtijevaju liječenje. Razlikovanje se jasno utvrđuje ehokardiografijom.

Može li se bolest zalistka liječiti lijekovima? Kod blagih stepena bolesti zalistka dovoljno je redovno praćenje; kod napredujućih ili uznapredovalih suženja i insuficijencija dolazi u obzir hirurško ili interventno liječenje. Ovu temu detaljno obrađujem u zasebnim tekstovima.

Reumatsku groznicu sam prebolovio u djetinjstvu, da li sam pod rizikom? Da, ova anamneza povećava rizik od bolesti zalistka; zato ovakve bolesnike preporučujemo pratiti redovnom ehokardiografijom.

Ako se bikuspidalni aortni zalistak javlja u porodici, trebam li i ja na skrining? Da, prirođene razlike zalistaka mogu biti porodične; rođacima u prvom koljenu preporučujemo ehokardiografiju u svrhu skrininga.

Ukratko

Bolest srčanih zalistaka stanje je koje nastaje ili time da se zalistci ne mogu potpuno otvoriti (suženje) ili da se ne mogu potpuno zatvoriti (insuficijencija), koje najčešće tiho napreduje, ali s vremenom iscrpljuje srce. Uzroka može biti mnogo — od nakupljanja kalcija vezanog uz dob, preko prirođenih razlika, do reumatske groznice i infekcije. Put do ranog otkrivanja vodi kroz redovne preglede i, po potrebi, ehokardiografiju.

Ako vam je pri pregledu nađen šum, ako imate kratkoću daha ili lupanje srca, ili ako u porodici imate bolesti zalistaka, možete zatražiti termin za detaljnu ehokardiografsku procjenu.

Literatura

1. Iung B, Vahanian A. Epidemiology of Acquired Valvular Heart Disease. Can J Cardiol. 2014;30(9):962-970.
2. Otto CM, Nishimura RA, Bonow RO, et al. 2020 ACC/AHA Guideline for the Management of Patients With Valvular Heart Disease. Circulation. 2021;143(5):e72-e227.
3. Vahanian A, Beyersdorf F, Praz F, et al. 2021 ESC/EACTS Guidelines for the Management of Valvular Heart Disease. Eur Heart J. 2022;43(7):561-632.
4. Marijon E, Ou P, Celermajer DS, et al. Prevalence of Rheumatic Heart Disease Detected by Echocardiographic Screening. N Engl J Med. 2007;357(5):470-476.