Šta su prirođene bolesti srca kod odraslih?

Kada se pomene prirođena bolest srca, većini ljudi prvo padaju na pamet dojenačko ili dječije doba; međutim, među odraslim bolesnicima koji se danas javljaju našoj ordinaciji postoji stvarnost s kojom se često susrećemo: prirođene bolesti srca koje su u djetinjstvu uspješno operisane ili su prošle nezapaženo sada, u odrasloj dobi, ponovo zahtijevaju pažljivo praćenje. U ovom tekstu objasnit ću šta znači prirođena bolest srca kod odraslih, koje su njene najčešće vrste i kada na nju treba posumnjati.

Šta znači prirođena bolest srca kod odraslih i zašto se toliko povećala?

Prirođena bolest srca strukturna je različitost koja nastaje tokom razvoja srca u majčinoj utrobi; obuhvata stanja poput otvora između komora srca na mjestu gdje ga ne bi trebalo biti, pogrešno smještenih krvnih sudova ili nedovoljno razvijenog zaliska. Možemo to zamisliti kao da je prilikom postavljanja električne instalacije srca jedna žica pogrešno spojena. Zahvaljujući velikom napretku pedijatrijske hirurgije srca u proteklih 20-30 godina, mnogi bolesnici koji su se nekad gubili u djetinjstvu danas doživljavaju odraslu dob; to je danas populaciju odraslih sa prirođenom bolešću srca učinilo većom od populacije djece sa prirođenom bolešću srca.

Koje su najčešće prirođene bolesti srca?

Atrijski septalni defekt (ASD): Otvor na pregradi između dvije srčane pretkomore, koji kada je malo može godinama ostati nezapažen. Ventrikularni septalni defekt (VSD): Otvor na pregradi između dvije srčane komore; prema veličini, zatvara se u djetinjstvu ili može zahtijevati praćenje do odrasle dobi. Otvoreni duktus arteriozus (PDA): Znači da krvni sud koji u majčinoj utrobi normalno treba postojati, a nakon rođenja se zatvoriti, ostaje otvoren. Koarktacija aorte: Prirođeno suženje na određenom dijelu glavne arterije, koje se obično pokazuje zajedno s povišenim krvnim pritiskom. Bikuspidalni aortni zalistak: Znači da se aortni zalistak razvio s dva listića umjesto tri; ovu sam temu obradio i u svom tekstu o bolestima srčanih zalistaka. Tetralogija Fallot: Kompleksna prirođena anomalija koja, iako operisana u djetinjstvu, u odrasloj dobi zbog kasnih problema poput poremećaja srčanog ritma ili insuficijencije zaliska zahtijeva doživotno praćenje.

Zašto ponovo postaje aktuelna u odrasloj dobi?

Susrećemo se sa dva različita scenarija. Prvo je da mali defekt koji je u djetinjstvu bio vrlo blag pa je prošao nezapaženo, tokom godina zbog dodatnog opterećenja koje stvara na srčanim komorama počne davati simptome u odrasloj dobi. Drugo su kod bolesnika uspješno operisanih u djetinjstvu kasni problemi koji se mogu pojaviti godinama nakon operacije, poput poremećaja srčanog ritma, insuficijencije zalistaka ili porasta pritiska u plućnim krvnim sudovima. Zbog toga preporučujemo da se ovi naši bolesnici, umjesto da prekinu praćenje s mišlju „operisan sam, izliječen sam“, prate doživotno u redovnim intervalima.

Koji su simptomi i kada treba posumnjati?

Simptomi na koje trebamo paziti jesu veći nedostatak daha od očekivanog tokom napora ili brzo zamaranje, lupanje srca, bol u grudima, iznenadni napadi gubitka svijesti te, u nekim uznapredovalim slučajevima, plavetnilo usana i vrhova prstiju (cijanoza). I kod odraslih osoba koje su u djetinjstvu često imale upale pluća, zaostajale u rastu ili bile praćene zbog šuma, a čije je praćenje kasnije prekinuto, držimo u vidu mogućnost prirođene bolesti srca.

Kako obavljamo skrining i praćenje?

U osnovi dijagnoze i praćenja i ovdje je ehokardiografija; da bismo razjasnili složene anatomske strukture, po potrebi pribjegavamo kardiološkoj magnetnoj rezonanci ili kompjuterizovanoj tomografiji. Svakog odraslog bolesnika operisanog u djetinjstvu zbog prirođene bolesti srca preporučujemo pratiti u redovnim intervalima, i ako izgleda da je sve u redu; posebno kod bolesnica koje planiraju trudnoću to praćenje treba obavezno pregledati prije trudnoće, jer neke prirođene bolesti srca mogu nositi dodatni rizik tokom trudnoće.

Često postavljana pitanja

Operiran/na sam kao dijete; da li se sada mogu smatrati potpuno zdravim? U većini slučajeva operacija spašava život i trajna je; međutim, kod nekih prirođenih bolesti srca zbog problema koji se mogu pojaviti godinama kasnije preporučujemo doživotno redovno praćenje.

Zahtijeva li mali ASD/VSD liječenje? Ne uvijek. Kod malih defekata koji ne stvaraju simptome može biti dovoljno redovno praćenje; odluka se mijenja prema veličini i opterećenju koje stvara na srcu.

Može li se prirođena bolest srca prvi put dijagnosticirati u odrasloj dobi? Da. Kod nekih naših bolesnika bolest u djetinjstvu prođe potpuno nezapaženo i prvi put se otkrije u odrasloj dobi, prilikom slučajnog pregleda ili u okviru analize neke tegobe.

Planiram trudnoću, a imam prirođenu bolest srca; šta trebam uraditi? Preporučujemo da se prije trudnoće obavezno podvrgnete procjeni; neke prirođene bolesti srca zahtijevaju dodatno pažljivo praćenje tokom trudnoće.

Ukratko

Prirođena bolest srca kod odraslih danas je važan dio i zdravlja srca odraslih, a ne samo pedijatrijske kardiologije. Bilo da je riječ o malom defektu koji u djetinjstvu nikad nije uočen ili o složenoj anomaliji operisanoj prije mnogo godina, uz pravilnu dijagnozu i redovno praćenje ovi naši bolesnici mogu voditi zdrav i aktivan život.

Ako u djetinjstvu imate poznati šum na srcu ili anamnezu prirođene bolesti srca, ili ako imate tegobe poput neobjašnjivog nedostatka daha ili lupanja srca, možete zakazati pregled radi detaljne ehokardiografske procjene.

Literatura

1. Stout KK, Daniels CJ, Aboulhosn JA, et al. 2018 AHA/ACC Guideline for the Management of Adults With Congenital Heart Disease. Circulation. 2019;139(14):e698-e800.
2. Baumgartner H, De Backer J, Babu-Narayan SV, et al. 2020 ESC Guidelines for the Management of Adult Congenital Heart Disease. Eur Heart J. 2021;42(6):563-645.
3. Marelli AJ, Ionescu-Ittu R, Mackie AS, et al. Lifetime Prevalence of Congenital Heart Disease in the General Population from 2000 to 2010. Circulation. 2014;130(9):749-756.
4. van der Linde D, Konings EE, Slager MA, et al. Birth Prevalence of Congenital Heart Disease Worldwide: A Systematic Review and Meta-Analysis. J Am Coll Cardiol. 2011;58(21):2241-2247.