Kako prepoznati srčani udar? Skriveni simptomi

Kada se pomene srčani udar, svakome je pred očima ista scena: čovjek koji se, držeći se za grudi, ruši na pod. Međutim, kod znatnog dijela bolesnika koji se javljaju našoj klinici slika nije tako jasna; udar se nekada javlja podmuklo, a nekada i simptomima koji upućuju na sasvim drugi organ. Opće simptome začepljenja krvnih sudova srca obradio sam u zasebnom tekstu; u ovom tekstu se fokusiram neposredno na tipične i „skrivene“ (atipične) simptome srčanog udara, posebno na slike koje se miješaju s bolom u želucu.

Tipični simptomi srčanog udara: pritisak i bol u grudima

U klasičnoj slici bolesnik opisuje pritisak, stezanje ili osjećaj težine „kao da mi je nešto sjeo na grudi“ u sredini grudnog koša; ovaj se osjećaj može proširiti u lijevu ruku, vilicu ili leđa, a mogu ga pratiti hladan znoj, mučnina i kratkoća daha. Bol obično traje duže od 20 minuta i ne prolazi odmaranjem; ovo trajanje i karakter glavna su obilježja po kojima se razlikuje od stabilne angine pektoris, koja nastaje naporom, a prolazi odmorom.

Šta je tihi srčani udar (silentni MI)? Kod koga se javlja?

Kod nekih naših bolesnika srčani udar prođe bez ikakvog bola u grudima, uz samo pretjeran umor, blagu kratkoću daha ili bez ijednog simptoma; to nazivamo „tihim“ udarom ili „tihom ishemijom“. Ova se slika češće viđa naročito kod dijabetičara, u starijoj životnoj dobi i kod osoba koje su već preboljele srčani udar; oštećenje nervnih završetaka može spriječiti da signal bola na pravilan način stigne do mozga. Tiho preboljeni udar može se otkriti tek godinama kasnije, kada EKG ili ehokardiografija pokažu trag koji je u prošlosti ostavio.

Bol u želucu ili srčani udar? Kako ih razlikovati?

Posebno kada je začepljen krvni sud koji hrani donji zid srca, bol se može osjetiti ne u grudima, već u gornjem dijelu trbuha; bolesnik to može zamijeniti za lošu probavu ili napad gastritisa i izgubiti vrijeme pijući lijekove za želudac. Postoji situacija koja stvarno otežava ovo razlikovanje, ali nekoliko nam smjernica pokazuje put: bolovi koji potiču iz želuca obično su u vezi s jelom i djelimično se ublažavaju antacidima, dok bol iz srca nastaje naporom ili stresom i prate ga pojave poput hladnog znoja i kratkoće daha. Kada posumnjamo, odluka nije da se isproba lijek za želudac, već da se snimi EKG; jer pravovremeno otvoren krvni sud neposredno određuje koliko će srčanog mišića pretrpjeti trajno oštećenje.

Često postavljana pitanja

Je li tihi srčani udar opasan? Da, ponekad je čak i opasniji; budući da bolesnik nije dobio nikakvo upozorenje, može propustiti šansu za pravovremeno liječenje, a oštećenje može napredovati neopaženo.

Imam bol u želucu, ali sumnjam na srčani udar, šta da radim? Ako postoji „bol u želucu“ povezana s naporom, praćena hladnim znojem ili kratkoćom daha, preporučujemo da se, umjesto isprobavanja lijekova za želudac, odmah javite na hitnu evaluaciju.

Kako se tihi srčani udar uočava? Najčešće se razumije tek naknadno snimljenim EKG-om ili slikanjem, kada se primijeti trag koji je u prošlosti ostavio; zato kod bolesnika u rizičnoj grupi pridajemo važnost redovnoj kardiološkoj kontroli.

Zaključak

Znati da srčani udar ne pokazuje uvijek jasnu sliku kao u filmovima može spasiti život; posebno kod žena, dijabetičara i starijih osoba simptomi mogu biti mnogo nejasniji i podmukliji. Shvatiti ozbiljno svaku novu, neobjašnjivu promjenu koja utiče na svakodnevni život najsigurniji je pristup.

Ako osjetite neugodu u grudima ili gornjem dijelu trbuha povezanu s naporom, neobjašnjivu kratkoću daha ili naiđete na bilo koji od simptoma koje sam gore opisao, preporučujemo da se, bez gubitka vremena, javite hitnoj službi radi evaluacije.

Literatura

1. Canto JG, Rogers WJ, Goldberg RJ, et al. Association of Age and Sex With Myocardial Infarction Symptom Presentation and In-Hospital Mortality. JAMA. 2012;307(8):813-822.
2. Gulati M, Levy PD, Mukherjee D, et al. 2021 AHA/ACC/ASE/CHEST/SAEM/SCCT/SCMR Guideline for the Evaluation and Diagnosis of Chest Pain. Circulation. 2021;144(22):e368-e454.
3. Ibanez B, James S, Agewall S, et al. 2017 ESC Guidelines for the Management of Acute Myocardial Infarction in Patients Presenting With ST-Segment Elevation. Eur Heart J. 2018;39(2):119-177.